Kriza identiteta nakon porođaja

Mama i beba na slici. Kriza identiteta nakon porođaja. Da li sam ja sada samo mama?

Doživljaj sopstvenog identiteta se gradi na osnovu izbora koje pravimo u karijeri, porodičnim odnosima, prijateljima, hobijima ali i na osnovu životnog stila koji nas karakteriše. Naši izbori oslikavaju ono što je za nas vredno u životu.

Kada dobijemo bebu, ovi izbori se menjaju. Sada smo potpuno odgovorni za tuđi život. Tuđe potrebe su sada ispred naših, zbog čega se menjaju i naši prioriteti, vrednosti, ali i osećaj suštine našeg bića.

Bilo da je dolazak bebe bio planiran i dugo isčekivan, ili vas je beba iznenadila, u prvim danima osećaj tuge, izgubljenosti, krivice, prisutan je kod većine majki. Čak i ako ste se pripremili na promene koje beba donosi razgovarajući sa drugim mama i čitajući raznu edukativnu literaturu, novostečeni identitet majke vas i dalje može iznenaditi.

Da li je normalno da mi nedostaje moj život pre bebe?

Da, normalno je da nedostaješ sama sebi, normalno je da ti nedostaje tvoja sloboda. Život majke menja se iz korena dolaskom bebe. Preplavljujuća je već sama činjenica da od nas potpuno zavisi jedan život. Možete “mrzeti” majčinstvo i voleti svoju bebu! Ova osećanja se međusobno ne isključuju. 

Nakon porođaja gubimo osećaj kontrole nad sopstvenim životom. Uz to, mladu mamu prate brige poput manjka vremena, novca, edukacije, konkretne pomoći i emocionalne podrške. Zbog ovoga se možemo osetiti zarobljeno, ogorčeno, nervozno, tužno, ali i ljuto.

Ako smo duboko verovali u ono “Dolazak bebe je najsrećniji dan u životu”, lako možemo poverovati u to da “sa nama nešto nije u redu”. Osećaj krivice koji se javlja zbog potpuno drugog iskustva u odnosu na ono koje su nam tokom života prezentovali, sprečava mnoge mame da o ovome razgovaraju.

Bez obzira šta su nam do sada govorili: Niste sami! Većina majki se u prvim danima nakon porođaja oseća upravo ovako.

Pored svih psihičkih procesa, tu je i konstanta fizička iscrpljenost usled nespavanja i tela koje se još uvek nije oporavilo od porođaja.

U prvim danima interakcija koju imamo sa detetom svodi se na zadovoljenje osnovnih potreba. Hranimo, presvlačimo, uspavljujemo, a beba ili plače ili spava. Nagradu za brigu počinjemo da dobijamo tek nakon dva meseca kada usledi prvi osmeh. Ta mala povratna informacija topi srca.

Kako možete da pomognete sebi u ovoj situaciji?

Ostanite u kontaktu sa prijateljima. – Iako nije moguće viđati prijatelje istim intenzitetom kao i ranije, odvojte vreme za njih makar telefonom. Razgovarajte o svemu što osećate. Pričajte i sa drugim mamama, iznenadićete se koliko ih oseća slične emocije. Dopustite sebi da dobijete podršku. Razgovor sa prijateljima ne mora biti o vašem trenutnom iskustvu, možete se dogovoriti da na seledećoj kafi niko ne spomene ništa vezano za decu.

Razgovarajte sa psihoterapeutom – Iako se danas više govori o postporođajnoj depresiji, uverenje da majčinstvo i roditeljske veštine dolaze prirodno i da su majke najsrećnije kada dobiju dete i dalje postoji. Postporođajna depresija je izlečiva, ali je potrebna stručna podrška. Međutim razgovor sa psihoterapeutom nakon porođaja nije rezervisan samo za depresiju, mnoge majke u prvim danima osećaju tugu koja ne mora da se razvije u depresiju. Ne trpite i ne čekajte, u redu je razgovarati.

Redefinišite značenje uspeha – Ranije ste se osećali uspešno zbog položenog ispita, dobro obavljenog zadatka na poslu, novog klijenta, organizovanog dana, besprekorno čiste kuće, bogato pripremljene trpeze, širokog kruga prijatelja… Iako danas ovo nisu stavke vašeg dana, ne znači da niste uspešni! Danas peticu sa zvezdicom dobijate jer ste vi i beba živi. Roditeljski uspesi su jednako vredni slavlja.

Tražite podršku i pomoć – Vaš partner jednako može da obavlja sve poslove kao i vi, dogovorite se oko podele odgovornosti. Pozovite prijatelje i porodicu da vam pomognu kada je potrebno. Osim praktične pomoći u kući, razgovor pun razumevanja je podrška koju treba svaka mama. 

Odmarajte što više – San nam je neophodan za dobro funkcionisanje. Ako ste uspeli da podelite poslove i uključite pomoć najbližih, uzmite vreme za sebe da spavate ili se jednostavno opustite. Odmor može biti i vreme za sebe koje ste rezervisali tokom dana. Kafa u miru nekada najbolje može napuniti baterije.

Nemojte se porediti sa drugim mamam – Pored odličnih stvari poput besplatno dostupnog edukativnog sadržaja, socijalne mreže su pojačale potrebu da se poredimo sa drugima. Nekada smo se poredili sa komšinicom i drugaricama iz razreda i posla, a sada se poredimo sa celim svetom. Zapamtite, niko na svojim profilima ne beleži teške trenutke. Socijalne mreže nisu realnost, a svaka mama ima svoj tempo oporavka.

Naučite se strpljenju – Proces adaptacije na nov način života traje određeno vreme. Nemojte biti strogi prema sebi. Dajte sebi vreme i prostor da zalečite svoje telo i naučite nove veštine. 

Brinite o sebi – Imati bebu ne znači da se morate odreći svih stvari koje su vam važne. Kada brinemo o bebi, lako je zaboraviti da brinemo i o sebi. Mnogi roditelji zanemare sebe kako bi bili tu za sve bebine potrebe. Brinuti o sebi znači odvojiti vreme za bilo šta što poboljšava vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Važno je da brinete o sebi! Jer najbolja mama je mama koja je dobro!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *